Postoje dani u kojima se struka ne uči iz priručnika, nego iz prostora, ljudi i susreta. Putovanje kroz Vinkovce, Vučedol, Šarengrad i Ilok bilo je upravo takvo iskustvo. Djelatnici Gradske knjižnice Nova Gradiška u petak su sudjelovali na stručnom putovanju u organizaciji Društva knjižničara Slavonski Brod i Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Brodsko-posavske županije. Putovanje je okupilo četrdeset i četiri knjižničara u zajedničkom nastojanju razmjene iskustava, stručnog usavršavanja i upoznavanja kulturne baštine istočne Hrvatske.

Od Vinkovaca do Iloka

Vinkovci su nas dočekali kao grad koji svoju prošlost ne ističe, nego je jednostavno nosi. U tom se kontekstu i Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci doživljava drukčije, ne samo kao ustanova, nego kao mjesto kontinuiteta. Njezini počeci sežu u 1875. godinu, a činjenica da je u Domovinskom ratu bila u potpunosti uništena daje današnjoj zgradi dodatno značenje. Obnovljena kao suvremen i funkcionalan prostor, knjižnica danas s bogatim fondom svezaka i vrijednim zavičajnim zbirkama potvrđuje svoju ulogu kulturnog središta grada.

Nakon Vinkovaca put nas je odveo u Muzej vučedolske kulture koji ne ostavlja dojam klasičnog muzeja, nego prostora u kojem se prošlost promišlja i interpretira. Vučedolska kultura, stara više od pet tisuća godina, pokazuje razinu znanja i organizacije koja i danas izaziva zanimanje, od razvijene metalurgije do simboličkih sustava koji upućuju na složen način razumijevanja svijeta. U tom smislu, muzej i knjižnica dijele sličnu ulogu: oba prostora posreduju znanje, ali ga istodobno i tumače. Muzej, arhitektonski uklopljen u krajolik iznad Dunava, primjer je suvremenog pristupa prezentaciji baštine, spoj znanosti, tehnologije i narativa koji posjetitelju omogućuje iskustveno razumijevanje prošlosti.

Nakon Vučedola, zaputili smo se u Šarengrad gdje je smješten BiblioČardak, mala slobodna knjižnica. Susret s prof. Dinkom Juričić podsjetio nas je koliko kulturni život jedne sredine ovisi o entuzijazmu i predanosti. U manjim mjestima kultura nije institucionalna obveza, nego osobna inicijativa. Djelovanje prof. Dinke Juričić i ideja BiblioČardaka pokazuju kako knjiga može pronaći put do ljudi i izvan formalnih sustava. Ova, prostorom mala, ali dušom neograničena slobodna knjižnica, uključena je u Mrežu malih slobodnih knjižnica Hrvatske, a nastala je iz jednostavne, ali snažne ideje – da knjiga treba biti dostupna svima. U tom smislu, ona ne predstavlja alternativu knjižnicama, nego njihov prirodan produžetak.

Ilok, kao završna točka putovanja, sabire različite slojeve viđenog. Posjet Gradskoj knjižnici i čitaonici Ilok pružio je uvid u rad knjižnice u manjoj sredini, gdje ona često preuzima višestruku ulogu – kulturnog, obrazovnog i društvenog središta. Unatoč izazovima, takve knjižnice pokazuju iznimnu fleksibilnost i bliskost s korisnicima.
Dojmljiv je bio i posjet knjižnici Franjevačkog samostana u Iloku, koja čuva vrijednu zbirku stare i rijetke građe. Ovakve samostanske knjižnice svjedoci su stoljetne tradicije pismenosti, obrazovanja i očuvanja znanja, te predstavljaju dragocjen segment kulturne baštine. Takve zbirke ne predstavljaju samo povijesni fond, nego kontinuitet prenošenja znanja, u kojem knjiga ostaje temeljni nositelj kulture. O povijesti samostana i franjevaca na području Iloka ispričao nam je simpatični fra Grgur Blažević.

Završetak dana u Iločkim podrumima donio je drugačiji, ali ne i nepovezan uvid u tradiciju. Kao i knjižnice, i vinogradarstvo počiva na kontinuitetu, iskustvu i prijenosu znanja kroz vrijeme. U tom smislu, prostor koji smo obišli može se čitati kao cjelina, kao krajolik u kojem se kultura ne čuva samo u knjigama, nego i u načinu života.
Ovo putovanje podsjetilo nas je da knjižničarstvo ne djeluje izdvojeno, nego u stalnom doticaju s prostorom, baštinom i zajednicom. Upravo u tim susretima, između institucija, inicijativa i ljudi, struka dobiva svoju širinu i smisao.